Poštovani predstavnici medija, hvala vam mnogo na prisustvu i tako velikom interesovanju danas,
Dragi građani Republike Kosovo,
Dozvolite mi da počnem konstatacijom da danas, kada s punim pravom, sa mnogo emocija i posvećenosti razgovaramo i o prošlosti, o našoj istoriji, podsetimo se i dva datuma i dve godišnjice.
Dana 26 septembra 1998. godine, u Abri të Epërme, počinjen je jedan od najsurovijih masakara genocidne Srbije: ubistvo 23 člana porodice Deliu. To je nepobitna činjenica, kao što je nepobitna i naša istina o oslobodilačkom ratu. Do danas niko od počinilaca zločina nije osuđen za ovaj surovi masakr.
Takođe, 26 septembar 1991 godine podseća nas na početak Referenduma o Nezavisnosti Kosova, koji je trajao do 30 septembra i na kojem su građani, sa znatno više od 90% glasova, proglasili Kosovo nezavisnom Republikom. Referendum je održan i u Tirani, u jednoj skromnoj kancelariji. Hiljade građana Kosova glasalo je za nezavisnost upravo u toj kancelariji. Veoma sam ponosna i počastvovana što sam učestvovala u organizovanju i rukovođenju ovim važnim procesom.
Danas, Republika Kosovo je nezavisna i suverena, međunarodno priznata država. Izazovi sa kojima se suočavamo i ovih dana zahtevaju koordinaciju svih nas u pitanjima koja se odnose na državu, ustavnost, istoriju i našu zajedničku budućnost.
Većina pitanja koja se odnose na Specijalizovana veća zahteva visok nivo stručnosti. Potreban je veliki oprez kako ne bismo napravili greške. Stručnjaci u Ministarstvu pravde analiziraju i Predlog zakona koji je predložila Demokratska Partija Kosova. Kada bude spremno, dostavićemo Vladi naše mišljenje. Nećemo kasniti, uskoro ćemo vam ga dostaviti, ali ne želimo ni da žurimo i da to platimo nedovoljnim kvalitetom i neprihvatljivim greškama.
Više nego reči, potrebni su nam saradnja i koordinacija, analiza i stručnost, kako bi na kraju pravda pobedila.
Juče sam, u svojstvu Ministarke pravde, uputila Vladi na glasanje šest zakona, koji su, nakon ogromnog rada celokupnog pravosudnog sistema i nakon što ih je Vlada usvojila, sada spremni za upućivanje Skupštini.
Ovih šest zakona predstavljaju temelj duboke reforme pravosudnog sistema, na koju smo se obavezali pred građanima Republike Kosovo.
Dok se o Zakonu o Birou više puta raspravljalo i iscrpno diskutovalo, on je svoj oblik počeo da dobija još u decembru 2021. godine, dakle svega nekoliko meseci nakon što sam stupila u dužnost od tadašnje Ministarka pravde Albulena Haxhiu, tri puta je prošao kroz Skupštinu Kosova, kroz filtere Venecijanske Komisije i dva puta kroz Ustavni Sud, kao i kroz nekoliko javnih konsultacija, od kojih je poslednja sprovedena tokom ove godine.
S druge strane, paket od 5 zakona o reformi prvi put se upućuje Skupštini Kosova. Reforma je deo Zajedničke izjave o obavezivanju, koju su potpisali Ministarstvo pravde, sudstvo i tužilaštvo. Njen cilj je efikasnost, profesionalizam, integritet i odgovornost sudija i tužilaca i u skladu je sa preporukama Venecijanske komisije, odnosno mišljenjima iz 2024. godine, kao i sa mišljenjima TAIEX-a (EU) iz 2026. godine.
Radi ilustracije, ukratko ću se osvrnuti na Zakon o regrutovanju, Ocenjivanju učinka, Kontrola integriteta i Statusu sudija i tužilaca, kojim je predviđeno da se regrutovanje vrši tek nakon posebne provere kandidata za sudije i tužioce, uključujući kaznene evidencije, bankovne račune, registre imovine, prethodne poslodavce i informacije civilnog društva.
Kada je reč o ocenjivanju učinka, zakon predviđa pretežnu primenu kvalitativnih kriterijuma, kao što su:
– poznavanje važećeg zakonodavstva
– sposobnost vođenja sudskih i istražnih postupaka
– sposobnost pravne analize i obrazlaganja
– komunikacione veštine
– korišćenje sredstava informacione tehnologije.
Zakon takođe predviđa posebne kriterijume za ocenjivanje učinka predsednika sudova i glavnih tužilaca, zasnovane na organizaciji i rukovođenju radom, efikasnosti, transparentnosti suda i tužilaštva, kao i njihovim ličnim kompetencijama. Predviđena je i mogućnost podnošenja žalbe na ocenu učinka sudije ili tužioca neposredno Vrhovnom sudu. Zakon po prvi put predviđa da sudije i tužioci mogu biti razrešeni zbog loše ocene učinka, dok će se izrečene disciplinske mere uzimati u obzir tokom postupka napredovanja sudije ili tužioca.
Ali, sudije i tužioci biće razrešeni i ukoliko se utvrdi da poseduju neopravdanu imovinu, budući da zakon predviđa i proveru integriteta, u okviru koje se vrši potpuna provera imovine svakog sudije i tužioca svake tri godine.
Međutim, zakon ne predviđa samo visoke kriterijume kvaliteta, učinka i integriteta, već i veću sigurnost za sudije i tužioce. Tako novi zakon predviđa posebne mere
zaštite sudija i tužilaca, kao i njihovih porodica, u slučaju pretnji. Takođe, novi zakon predviđa da se premeštaj sudija u drugi sud, odnosno tužilaca u drugo tužilaštvo, vrši isključivo prema strogim zakonskim kriterijumima, radi povećanja efikasnosti odgovarajućeg suda ili tužilaštva, čime se sudije i tužioci štite od proizvoljnih odluka. Predviđena je i mogućnost određivanja mobilnih sudija radi pružanja pomoći određenim ograncima suda kada se oni, u određenom periodu, suočavaju sa nepredviđenim preopterećenjem.
Novina je određivanje SSK-a i TSK-a kao nadležnih organa za postupanje po prijavama o disciplinskim povredama, čime se zamenjuju ranije nadležnosti predsednika sudova i glavnih tužilaca. Sudski savet Kosova i Tužilački savet Kosova odrediće po devet (9) sudija, odnosno devet (9) tužilaca, za rad u istražnim panelima, sa mandatom od pet (5) godina, čime se omogućavaju njihova specijalizacija i efikasnije postupanje u disciplinskim predmetima.
Novi zakon takođe predviđa mogućnost ponovnog izbora predsednika sudova na još jedan mandat.
Istovremeno će „Jedinica za Inspekciju“ biti reorganizovana u „Jedinicu za inspekciju i verifikaciju“ u okviru Saveta, sa proširenim nadležnostima u pogledu regrutovanja, učinka i disciplinskih postupaka sudija.
Ovi predlozi zakona omogućiće bolju organizaciju i upravljanje radom, kao i viši nivo profesionalizacije sudova i tužilaštava. Međutim, svakako i sami SSK i TSK moraju preduzeti mere za njihovo sprovođenje. Ko ne ostvaruje odgovarajući učinak, prema ovim predlozima zakona, biće udaljen iz sistema!
Naravno, Ministarstvo pravde će razmotriti i sve mogućnosti za kontinuirano povećanje budžeta radi unapređenja resursa u sudstvu i tužilaštvu.
Još jedna, izuzetno dobra vest, jeste da Skupštini upućujemo Zakon o Birou. Od prethodnog mandata ovaj zakon je pretrpeo nekoliko manjih izmena i još jednom je upućen na javne konsultacije. Predlog zakona koji smo uputili Skupštini treba posmatrati kao rezultat celokupnog procesa. Prošao je kroz nekoliko faza izrade i revizije, ocenila ga je Venecijanska komisija, razmatrao ga je Ustavni sud, izmenjen je na osnovu njegovih nalaza i ponovo otvoren za javne konsultacije, pri čemu su u značajnoj meri uzeti u obzir i komentari civilnog društva.
Zvanična inicijativa za uspostavljanje ovog mehanizma datira iz 2020. godine i bila je deo širih reformi u oblasti pravosuđa, vladavine prava i borbe protiv korupcije. Cilj je bio da se Kosovu obezbedi dodatni instrument za postupanje u slučajevima kada postoji značajna nesrazmera između imovine javnog funkcionera i njegovih zakonitih prihoda, ali postojeći mehanizmi krivičnog gonjenja nisu dovoljni da omoguće konfiskaciju te imovine.
Od samog početka bili smo svesni da je reč o novom i osetljivom mehanizmu, koji mora uspostaviti odgovarajuću ravnotežu između javnog interesa za borbu protiv neopravdane imovine i zaštite individualnih prava. Upravo je očuvanje ove ravnoteže bilo jedno od glavnih načela kojima se rukovodila izrada ovog predloga
zakona. S jedne strane, država mora imati efikasne instrumente za proveru slučajeva u kojima se imovina javnog funkcionera ne može objasniti njegovim zakonitim prihodima. S druge strane, niko ne može biti lišen imovine samo na osnovu sumnje, administrativne procene ili odluke samog Biroa.
Ministarstvo pravde se postaralo da ovaj predlog zakona bude podvrgnut širokom i kontinuiranom procesu razmatranja i stručne analize, kako bi predložena rešenja bila u skladu sa Ustavom, međunarodnim standardima i garancijama zaštite osnovnih prava. Od ključnog značaja bilo je upućivanje Predloga zakona Venecijanskoj komisiji radi davanja mišljenja, koja nije razmatrala samo tekst Predloga zakona, već i sam koncept građanskopravne konfiskacije bez prethodne krivične osude.
Želim posebno da naglasim jedan element koji se ponekad izgubi u javnoj raspravi o ovom zakonu.
Ovaj zakon ne uspostavlja krivičnopravni mehanizam i Biro ne konfiskuje imovinu.
Predlog zakona predviđa građanski postupak koji se vodi pred sudom, uz utvrđeni standard dokazivanja i pravo na žalbu. Biro ima pripremnu i analitičku ulogu: prikuplja, analizira i proverava podatke i, kada oceni da su ispunjeni zakonski uslovi, predmet iznosi pred sud. Biro sam ne donosi odluku o konfiskaciji.
Konačnu odluku o konfiskaciji imovine donosi isključivo sud.
Lice protiv kojeg se vodi postupak ima pravo da iznese svoje dokaze, ospori navode i dokaze koje je izneo Biro i koristi pravna sredstva utvrđena zakonom. To je jedna od osnovnih garancija na kojima je ovaj mehanizam izgrađen.
Ali zašto građani naše Republike sa toliko nestrpljenja očekuju ovaj zakon?
Zato što Kosovo ne može tolerisati da neopravdana imovina postane norma, da korupcija nadvlada pravnu državu, da javna imovina završi u privatnim džepovima i da na kraju pošten i čestit čovek bude gubitnik.
Zakon o Državnom birou za proveru i konfiskaciju neopravdane imovine biće jedna od snažnih garancija za to.
Uverena sam da smo ovim zakonima postavili temelje najdublje reforme pravosudnog sistema u Republici Kosovo.
Uverena sam da i Skupština na ovo gleda na isti način i da će omogućiti pažljivo, a istovremeno i brzo razmatranje.
Građani naše zemlje ovo očekuju već dugi niz godina. I oni imaju pravo na jednaku pravdu za sve.
Veliko vam hvala na pažnji, kao i na strpljenju za ova opširna objašnjenja o nekoliko zakona koji će biti od suštinskog značaja za našu zemlju.